Dj Djela apostolska Djela apostolska, Beschrijving
1. Naslov je ovoj knjizi u grčkom tekstu »Djela apostola«. U starini su se pod nazivom »djela« (prakseis) mislila djela i riječi važnih osoba u povijesti. U hrvatskom govornom području uobičajio se naziv »Djela apostolska«, iako u kanonskoj knjizi nisu prikazana djela svih apostola. U prvoj polovini knjige, u poglavljima od 1. do 12., glavni je lik Petar, koji predvodi misijsko djelovanje među Židovima. U poglavljima od 13. do 15. prikazani su naizmjenično apostolski prvaci Petar i Pavao. Zatim Petar završava svoje djelovanje, a Pavao sa suradnicima počinje evangelizirati gradove Cipra i Male Azije. Središnji događaj knjige jest apostolski sabor ili dogovor u Jeruzalemu na kojem je odlučeno da se krštenicima poganskog porijekla ne nameću disciplinske obveze starozavjetne religije, kao što su obrezanje te suzdržavanje od tzv. nečistih jela. Nakon toga, u poglavljima od 16. do 28., sveti pisac svu pažnju posvećuje Pavlovu djelovanju među poganima Male Azije i Grčke te njegovu sužanjstvu, najprije u Cezareji, zatim u Rimu.
2. Pisac Djela apostolskih spominje u predgovoru svoje »prvo djelo« te istoga Teofila kojemu je posvećeno treće evanđelje. Bio je to Luka, Pavlov pratilac (usp. Kol 4,14).
3. Svrha Djela apostolskih jednaka je svrsi trećega Evanđelja, tj. Evanđelja po Luki: prikazati napredovanje Kristova djela. Luka opisuje u Djelima apostolskim pobjedonosni pohod kršćanstva od Jeruzalema pa sve do pokrajina i zemalja velikoga Rimskog Carstva. Tako on Teofila i ostale Pavlove obraćenike utvrđuje u kršćanskoj istini i vjeri. Slavi i hvali Duha istine, Duha Svetoga, koji upravlja i djeluje u Kristovoj Crkvi. Knjiga Djela apostolskih jest divna pjesma Duhu Svetomu.
4. Za vrijeme nastanka Djela apostolskih u starini se smatralo odlučnim to što se na kraju spominje da je Pavao ostao u Rimu pune dvije godine u istražnom zatvoru, što bi bilo od 61. do 63. po Kr. te što se ne spominje pad Jeruzalema i razorenje Hrama, što se dogodilo u rujnu 70. god. Međutim, Pavlovim dolaskom u Rim evanđelje je došlo u središte Rimskog Carstva, odakle će misionari evangelizirati Italiju i pokrajine Carstva. Zato Luki nije važno prikazati mučeničku smrt Pavla ni pad Jeruzalema. Djela apostolska su mogla nastati između 70. i 80. god po Kr.
5. Razdioba Djela apostolskih određena je u samoj knjizi (1,8). Ovdje Spasitelj pred uzašašće pokazuje trostruko apostolsko djelovanje, i knjiga opisuje vjerno i blagoslovljeno izvršenje te Spasiteljeve zapovijedi. Tako imaju Djela apostolska tri dijela: djelovanje Kristovih glasnika među Židovima (1 – 12), prijelaz među pogane (13 – 15) i djelovanje među poganima (16 – 28).