1Sam 1 Samuelova, poglavlje Prva knjiga o Samuelu, poglavlje 21
David u bijegu
Nato ustade David i ode, a Jonatan se vrati u grad. David se zaputi u Nob k svećeniku Ahimeleku. Ahimelek dođe Davidu radosno ususret i upita ga: »Zašto dolaziš sam? Zar nema nikoga s tobom?«
David odgovori svećeniku Ahimeleku: »Kralj mi je naložio i rekao mi: Nitko ne smije ništa znati zašto te šaljem i što sam ti naložio! Zato sam poslao ljude u to i to mjesto. Što upravo imaš pri ruci? Daj mi pet kruhova ili drugo što se nađe!«
Svećenik odvrati Davidu: »Nemam pri ruci običnoga kruha, ovdje je samo sveti kruh. Jesu li se ljudi suzdržali od žena?«21,5 Ove kruhove (postavljeni kruhovi ili kruhovi obličja) mogli su jesti samo svećenici (usp. Lev 22,3; 24,5 i dalje).
David odvrati svećeniku: »Sigurno! Žene su nam u posljednje vrijeme bile uskraćene. Kad sam pošao, bilo je tijelo slugu čisto, premda je bio običan pothvat. Sigurno im je danas tijelo čisto.«
Tada mu svećenik dade sveti kruh, jer tamo nije bilo drugoga kruha osim postavljenih kruhova, što su bili uzeti ispred Gospodina, da se postavi svježi kruh u dan kad oni budu uzeti. A tada je ondje bio jedan od Šaulovih slugu zadržan u svetištu pred Gospodinom, Idumejac po imenu Doeg, nadglednik Šaulovih pastira.
David upita Ahimeleka: »Imaš li ovdje kakvu sulicu ili mač? Nisam naime mogao uzeti sa sobom ni svojega mača ni oružja, jer je nalog kraljev bio vrlo hitan.«
Svećenik odgovori: »Mač Filistejca Golijata, kojega si ubio u terebintskoj dolini, leži, uvijen u platno, iza efoda. Ako ga hoćeš uzeti, uzmi ga, jer drugoga ovdje nema.«
David odvrati: »Njemu nema slična. Daj mi ga!« I David se podiže i pobježe u onaj dan od Šaula i pođe gatskomu kralju Akišu.
A dvorani Akišovi mu rekoše: »To je David, kralj zemlje! To je onaj o kojemu su, plešući, pjevali:
Šaul pogubi svoju tisuću,
a David svojih deset tisuća.«
David se zamisli nad tim riječima i poboja se vrlo Akiša, gatskoga kralja. Zato se pretvarao pred njima i kretao se je među njihovim rukama kao da je smušen. Šarao je po vratima i puštao je slinu niz svoju bradu.21,14 David je iz razgovora Filistejaca shvatio da je u velikoj opasnosti, pa se pravio kao da je lud. Na Istoku se luđaka nije smjelo dirati.
Tada reče Akiš svojim dvoranima: »Eto vidite da je čovjek lud. Što mi ga dovedoste? Zar nemam dosta ludih te mi dovedoste njega, da luduje preda mnom? Zar taj da dođe u moju kuću?«